„Trebamo oživjeti znanje koje dobijemo!“ – inspirativne su riječi Ive Žanetića, školskog psihologa i glavnog voditelja GEL projekta, koji je na samom početku konferencije ustvrdio kako je znanje bez primjene gotovo isto kao i neznanje.

Iako je pojedinac, prema riječima ravnatelja Pavla Bucića, nitko i ništa u odnosu na cijeli ekosustav,  moć njegovog primjera i djelovanja potiče i druge na promjenu. GEL projekt je dokaz tomu da velike stvari dolaze od malih promjena.

Osim za edukaciju i čvršću povezanost s okolišem projekt je zaslužan za mnoga poznanstva, veze i prijateljstva koja čine temelj u izgrađivanju čvrste mreže o održivom razvoju našega okoliša. Još jedno važno postignuće su odlasci naših gimnazijalaca na teren, gdje su imali priliku primijeniti svoje znanje čime se konačno srušio (ili se je barem počeo rušiti) stereotip da gimnazijalci uče nevažne stvari koje nisu primjenjive u svakodnevnom životu.

Niz predavanja na konferenciji jasno je dao do znanja da naše uloženo vrijeme ni u kojem pogledu nije uzaludno.

Vidjevši demografsku sliku naše županije, malo smo se razočarali činjenicom da neprestano pada broj učenika. Slušajući predavanje Ivice Samarđića iz Javne ustanove za zaštićena područja Požeško-slavonske županije, ostali smo zatečeni činjenicom što smo, prema njegovim riječima, jedina država sa sve 4 reljefne regije.

Ugodno su nas iznenadila izvanredna postignuća grada Pleternice koja bi, prema riječima  gradonačelnice Antonije Jozić, mogla biti energetski neovisna u pogledu električne struje već do 2020. godine. Zaintrigirali smo se narednom prezentacijom u kojoj Tomislav Babić iz ELPOS-a d.o.o. inzistira na energetskoj neovisnosti.

Iz predavanja Ive Božičević Mihalić iz Instituta Ruđer Bošković kroz analizu Kružnoga pila saznali smo da kamen može biti indikator onečišćenja, kao i pčela o kojoj je govorio Davorin Krakar iz Pčelarske udruge Zlatna dolina.

Zaključili smo da iako ne možemo izbrisati naše loše postupke prema prirodi, barem možemo spriječiti da joj još više ne naškodimo.

Društvo

Tijekom dana mnogi su profesori,  inženjeri, doktori te naši učenici održali prezentacije i predavanja na temu društva. Program je započeo predavanjem dipl. inženjera geologije, Gorana Pavića iz Javne ustanove Parka prirode Papuk, na temu Zaštita geološke baštine kroz UNESCOvu baštinu. Svi prisutni saznali su mnogo o našem geoparku Papuku te o njegovoj vrijednosti. O stanju zdravlja u našoj županiji saznali smo od doktorice medicine, Jasmine Kovačević. Uslijedile su prezentacije naših učenika pod mentorstvom Magdalene Došen, prof.,  Stefana Bunjevca, prof. Izabele Ivanović, prof.,  Željka Barića-Pilića, prof. te Ive Žanetića, prof. koji je i zaslužan za cijeli projekt GEL, zbog kojega su nam se u posljednih godinu dana događale nevjerojatne stvari. O kvaliteti življenja govorila je psihologinja Anita Savić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Požega, Službe za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje poručivši nam da se moramo sami  brinuti o svojemu zdravlju jer nam nitko osim nas samih ne može pomoći. Na samom kraju programa imali smo priliku čuti predavanje o Ekološkom otisku. Učenici su pod vodstvom profesorice Dubravke Čokrlić govorili o otisku CO²  na okoliš te o priključivanju naše škole ISCFC-u kako bi mogli izračunati koliko zapravo svakodnevno zagađujemo okoliš.

Gospodarstvo

U školskoj knjižnici održale su se prezentacije o gospodarstvu. Iako je program započeo kasnije od očekivanog, to nije zaustavilo predstavnike da odrade fantastičan posao. Prvu prezentaciju,Trendovi ekološke i integrirane poljoprivrede u smislu održivog razvoja poljoprivrede, održala je gospođa Snježana Pešut-Pilon koja nam je objasnila povelju o Zemlji i proizvodnju hrane. Svoju prezentaciju završila je rečenicom:„ Jedimo zavičajno, sezonsko i ekološko!“ U priču o pesticidima, njihovoj uporabi, proizvodnji te njihovom utjecaju na zdravlje uvela nas je dr. sc. Brankica Svitlica. Da se samoniklo bilje bere isključivo po suhom i sunčanom vremenu, a suši 5-7 dana na propuhu u sjeni tumačio je predstavnik treće prezentacije, Predrag Livak. Učenici požeške gimnazije pod mentorstvom Marine Farkaš, prof. predstavili su rezultate ekološke poljoprivrede, nove ratarske kulture i akvakulturu županije, a zatim su dipl. ing. šum. univ. spec. oec. Davor Antonić i mr. sc. Željko Najvirt, dipl. ing. šum. izložili svoju prezentaciju o Hrvatskim šumama. Dipl. ing. agr. Vladimir Petošić govorio je o Spin Valisu, o njihovoj ekološkoj proizvodnji namještaja. Gimnazijalci su iznijeli i svoje rezultate istraživanja o energiji Sunca u brojevima. Nadalje, komunalnu djelatnost u službi gospodarenja otpadom predstavio je Nikola Banožić iz Komunalca Požege d.o.o. te je objasnio uspješan primjer Požege na tom području. Posljednju prezentaciju o gospodarenju otpadom mentorice Manuele Zima-Čevapović izložila je nova grupa učenika i tako zatvorila temu gospodarstva o kojoj smo svi zainteresirano slušali.

Okoliš

Prvi predavač iz područja okoliša bio je dr. sc. Dinko Zima, viši predavač Veleučilišta u Požegi. Predstavio nam je rezultate svoga istraživanja o invazivnim korovnim vrstama Požeške kotline. Krešimir Jambrek, prof.  ispričao je ponešto o bioraznolikosti Požeške kotline.  Učenici su u sklopu projekta, pod vodstvom mentora Dragutina Kovačevića,  mjerili buku, radioaktivnost, neionizirajuće zračenje te svjetlosno onečišćenje. Ustvrdili su da razina buke prelazi preporučene mjere kao i radioaktivnost, dok su ostale vrijednosti u skladu s propisima. Zahvaljujući mentorici Maji Regić i njenim učenicima saznali smo najnižu i najvišu izmjerenu temperaturu u Požegi. Naime, učenici su radili na istraživanju klimatskih elemenata i meteoroloških mjerenja u našoj županiji. Gošća na konferenciji bila je i Danica Mikšik, dipl. ing. preh. teh. iz Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. Tema predavanja bila je početak monitoringa koncentracije peludi alergogenih biljaka u zraku na području grada Požege. Druženje smo nastavili predavanjem mr. sc. Miroslava Taborskog, dipl. ing. građ. iz Hrvatskih voda, VGI Orljava-Londža o području njihovog djelovanja. Učenici su pod vodstvom Marine Farkaš, prof. prikazali rezultate istraživanja o vodama tekućicama, stajačicama, podzemnim i termalnim vodama.  Posebnu pažnju analizi vode iz Orljave i analizi tla dali su učenici pod vodstvom Violete Katušić, prof.  Jelena Gložinić, s. Melita, s učenicima je predstavila rezultate istraživanja analize bunarske i izvorske vode Požege i okolice te analize ispušnih plinova automobila.  Zanimljivo predavanje održala je  Mirjana Franculić, dipl. knjižničar iz Gradske knjižnice Požega. Tema je bila zavičajna zbirka izvora iz ekologije-Posegana. Konferencija je završila predstavljanjem stabla problema na kojem su se našli svi problemi koje su izdvojili sudionici konferencije.

Predavanja su završila, no nadajmo se da je naša osviještenost i tolerancija prema okolišu tek započela, jer uzaludno je naše znanje ako ga u svakodnevnom životu ne primjenjujemo.

Autorice: Marija Lešković (2.d), Ema Zeman (2.d), Ana Kordovan (2.c), Nia Novak (2.c), Jana Perutka (2.c)