Radioaktivnost – proces u kojem nestabilni nuklidi spontano emitiraju radioaktivno zračenje u obliku čestica ili elektromagnetskog zračenja. Prirodnu radioaktivnost su otkrili M. Sklodowska Curie i H. Becquerel 1896., a prvotno opaženi raspadi bili su nazvani α-raspad, β-raspad i γ-zračenje. U α-raspadu emitira se α-čestica (jezgra helija), pri čemu se atomski broj atomske jezgre smanjuje za 2 te nastaje novi element. U β^—raspadu emitiraju se elektroni i neutrini, a redni broj jezgre povećava se za 1. Ti procesi su praćeni emisijom γ-zračenja, elektromagnetskog zračenja velikih energija. Poslije je otkriven β⁺- raspad u kojem jezgra emitira pozitron, a posebnim su nuklearnim procesima proizvedeni  i novi  radioaktivni elementi kojih nema u prirodi. Radioaktivni raspad tvari podvrgava se  statističkim zakonima, a količina tvari koja preostaje smanjuje se se po eksponencijalnom zakonu te neki nuklidi radioaktivno zrače tijekom dugih razdoblja.